Riječ, dvije

Under construction
Gabrijela Đebro Hodnik, rujan 2012.

Ove stranice zamišljene su kao opušteniji dio ovog našeg kutka interneta u kojem ćemo s vama moći podijeliti informacije o onome što i kako radimo, predstaviti novosti iz industrije i neke  projekte.

Svakodnevne aktivnosti ​možete pratiti na Facebooku i/ili Twitteru.

Pismo budućim prevoditeljima

Gabrijela Đebro Hodnik, 27.10.2012.

Eto, od svih profesija na svijetu, odabrali ste baš ovu. Čestitamo.
Oduvijek ste voljeli jezike i smatrate da je baš to ona karakteristika koja vas čini savršenima za ovaj posao. U pravu ste, jeste. Ali ni izbliza nije dovoljna da vas učini dobrim prevoditeljem. To ćete postati samo ako usput zavolite i prevođenje – zbog njegova šarma, blistave osobnosti i pomaknuta humora. A možda pomogne i kompilacija nekoliko tuđih korisnih savjeta i ponešto osobne gorčine.
Pisano prevođenje, na koje se u ovaj tekst manje-više odnosi, ima dva osnovna oblika. Književno i, nazovimo ga, industrijsko.  Svako je specifično i izazovno. Književno prevođenje umjetnost je igranja riječima, pronicanje u dubinu tajnovitih nijansi značenja i, u konačnici, satisfakcija što ste doprinijeli da nečiji život bude bogatiji za još jednu knjigu, baš onu koja će mu promijeniti život. Knjige su moćne, znate to. Osim ako ne prevodite onu koja je napisana po sapunici. Onda ništa.

 

Industrijsko prevođenje nije umjetnost. Taj oblik pisanog prevođenja je zanat, a kao pravi zanat najbolje ćete ga naučiti uz majstore. Slušajte sve oko sebe – kolege prevoditelje, lektore, klijente. U ovoj djelatnosti bavit ćete se svačim, od prijevoda uputa za glačalo do biotehnologije. Zapamtite, koliko god vješti bili s riječima ne možete biti stručnjak za sve i uvijek će biti netko tko to zna bolje. Ne ljutite se ako vas isprave. Naviknite se.

Pa, dobro, nije to nuklearna fizika!
Pročitate tekst na jeziku A, koji savršeno razumijete i prevedete ga u jezik B, po mogućnosti, materinski. Termine koje ne znate pronađete u odgovarajućem rječniku i voilà.  To može svatko. Može, ta će vas misao držati dok prvi put ne uzmete neki tekst i "za ozbiljno" ga prevedete. Onda ćete shvatiti da, primjerice, tekst više i nije tako jasan, kao kad ste ga prvi put pročitali, a kad završite i budete ponovno čitali svoj prijevod, vrlo često se nećete složiti sa svojim prvim izborom. A, u scru prevođenja, upravo je to - izbor. Svaka prevedena riječ, svaki zarez, svaka točka vaš je izbor.
Taj je izbor težak i kad sami pišete tekst, a bit će još teži kad govorite tuđim riječima i shvatite da autor teksta baš i nije onoliko bistar koliko se predstavlja. Osim toga, prevođenje je najdublji oblik analize i kritičnosti, prevoditelji često uoče rupice i pukotine pored kojih prođu i najbolji lektori. No, na vama je da odlučite hoćete li ih popraviti ili ostaviti kakve jesu. U bilo kojem slučaju slijedi kritiziranje – ili ste propustili prenijeti značenje ili ste se previše upleli i oskrnavili autorov stil. A o predrasudama da ne govorimo.
Doista, često ćete se naći u situaciji u kojoj ćete ispravljati krive Drine i objašnjavati od čega se sastoji posao kojim se bavite i da to baš ne izgleda tako da stavite tekst pored sebe i s jednog jezika ga „prepisujete“ na drugi. I da to baš ne može, ni danas, ni sutra raditi neki stroj, bez obzira što je prevođenje postalo izrazito tehnološka djelatnost. Postoji cijela industrija alata koja se naziva računalno potpomognuto prevođenje (Computer Aided Translation – CAT) i bez njih je nemoguće zamisliti profesionalno bavljenje prevođenjem, ali još nijedan nije zamijenio čovjeka. I strojno prevođenje nije isto što i CAT.  Ali o tome više riječi drugi put. Stay tuned.

Tema današnjeg teksta je…
Dosadna. Većina tekstova koje prevoditelji prevode je, budimo iskreni, dosadna. Književnost, lijepa književnost, tek je mali dio tržišnog kolača i u rukama je nekolicine iskusnih literarnih stručnjaka. Mnogo prevoditelja nikada u životu nije prevelo ni riječ beletristike i zadovoljni su time, iako su veliki ljubitelji književnosti. Osim dosadnih poslovnih, tehničkih tekstova, tu su i izazovne prodajne brošure, inspirativni menadžerski govori i mnoge druge stvari koje nikada ne biste sami čitali ili gledali, ni mrtvi.

 

Ali to ne znači da ih nećete dobro prevesti ili da vam taj posao neće biti izazovan. Naprotiv, svaki tekst prilika je da nešto novo naučite, da spoznate svoje mogućnosti i, u konačnici, da pomognete nekome da bolje razumije kako radi uređaj koji je kupio, odnosno da nečija poruka dopre do onih koji je želi čuti. Što god vi mislili o njoj.
A, isplati li se?
Prevođenje je posao, kao i svaki drugi i vi trebate naći način kako da živite od toga. Poslovna strana prevođenja je ono čega se većina nas užasava. Često pobjegnemo u okrilje kakve firme u kojoj nas stvarnost svakodnevno bolno podsjeća da to što radimo umjetnost nije srelo ni u prolazu. I da taj posao baš nije onakav kakav ste zamišljali. Male, od-devet-do-pet radilice koje tipkaju sve brže i jače i više. I nikog nije briga što baš taj dan riječi ne idu utabanim stazama i što niste baš morning person. A na vjetrometini nesigurnog slobodnog obavljanja prevoditeljske djelatnost radite stvari koje nikad niste željeli, kao što je traženje klijenata, pregovaranje o cijenama, izdavanje računa, naplaćivanje i ni to nije onako kako ste zamišljali… I u svemu tome zaboravite da trebate ostaviti vrijeme za sebe, obitelj, odmor i zateknete se kako radite preko vikenda, do duboko u noć. Subota je. Četiri ujutro. Vi birate.